Automatski pogon

Automatsko navijanje (self-winding)

Što je to?

Automatski satovi pripadaju skupini mehaničkih satova, dakle mjerila vremena koja pokreće sustav zupčanika, opruga i drugih isključivo mehaničkih dijelova – bez baterije. Osnovno je načelo pohranjivanje energije u glavnu oprugu, koja se postupno otpušta i pokreće rad sata. Uz automatske satove postoji još jedna glavna potkategorija mehaničkih satova: satovi s ručnim navijanjem, koje je potrebno redovito navijati krunicom.

Popularnost mehaničkih satova – uključujući automatske – ne počiva ponajprije na praktičnosti. Cijene se zbog svoje zanatske vrijednosti, tehničke ljepote, povijesnog kontinuiteta i „duše“, slično kao oldtimeri među automobilima. Za svoje poklonike predstavljaju više od pukog alata za mjerenje vremena.

Kako funkcionira

Automatsko navijanje najrašireniji je tip mehaničkog mehanizma današnjice. U odnosu na ručno navijanje dopunjeno je rotorom – polukružnim utegom koji se slobodno okreće pod utjecajem pokreta zapešća. Pri uobičajenom nošenju rotor se gravitacijski prevrće i time automatski navija oprugu. Daljnji je rad jednak kao kod mehanizma s ručnim navijanjem: energija se iz opruge putem koračnog sustava otpušta i omogućuje precizno mjerenje vremena.

Uz redovito nošenje automatski satovi ostaju u pogonu praktički neprekidno. Nakon odlaganja ipak imaju ograničenu rezervu hoda, obično u rasponu od 40 do 80 sati (i dulje), nakon čijeg se iscrpljenja zaustavljaju pa ih je potrebno ponovno naviti. U usporedbi s kvarcnim satovima manje su precizni i zahtijevaju zahtjevniji i skuplji servis, često u iznosu od nekoliko tisuća kruna.

Kolika je preciznost hoda?

Što se tiče preciznosti hoda, automatski se satovi u pravilu kreću u rasponu od otprilike ±5 do ±20 sekundi dnevno, ovisno o kvaliteti mehanizma, njegovoj podešenosti i načinu nošenja. Viši standard predstavljaju satovi s certifikatom COSC (kronometar), koji se podvrgavaju zahtjevnim laboratorijskim ispitivanjima u nekoliko položaja i pri različitim temperaturama. Da bi mehanizam dobio taj certifikat, mora ispuniti stroge kriterije i postizati prosječno dnevno odstupanje −4 do +6 sekundi dnevno. Oznaka „kronometar“ tako služi kao jamstvo nadstandardne preciznosti u okviru mehaničkih satova, ali ne i apsolutne preciznosti u usporedbi s kvarcnim mehanizmima.